Nakon gotovo 150 godina, dvorište istorijske Palate Mazarović u Perastu ponovo je otvorilo svoja vrata, ovoga puta kao prostor kulture, dijaloga i promišljanja. U ovom jedinstvenom ambijentu, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, sinoć je počelo novo izdanje programa Pjaca od filozofa, posvećeno jednom od najvažnijih pitanja našeg vremena: Što se dešava sa našom prošlošću?
Program koji uređuje profesorica filozofije u Gimnaziji Kotor, Paula Petričević tokom dva dana okuplja filozofe, istoričare, istoričare umjetnosti i istraživače iz regiona i otvara teme odnosa prema prošlosti, kulture sjećanja i načina na koje čuvamo i razumijemo kulturno nasljeđe.
Prvi program u obnovljenom životu Palate Mazarović bila je sinoćna panel-diskusija “Vrijeme prošlosti – Sukobljene politike sjećanja”, na kojoj su učestvovali: prof. dr Dragan Prole, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Hrvoje Klasić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih istoričara savremene hrvatske istorije, te Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Razgovor je moderirala Paula Petričević, urednica programa.
“Ovogodišnje izdanje Pjace od filozofa se realizuje u dvorištu i ostacima Palate Mazarović, koja se u ruševnom stanju ne nalazi od juče, već praktično preko cijelog jednog vijeka. Sama zgrada bila je građena sredinom XVIII vijeka.
U pitanju je barokna palata sa centralno postavljenim belvederom, vidjenicom, tipičnom za bokeške palate. Kao i vjerovatno značajan broj vas, nikada nisam bila na ovom mjestu. Pa ipak, neki među nama dugo su i pisali o njemu i izučavali ga. Neki su ga prepoznali kao javni prostor sa izvanrednim potencijalom za razvoj, učenje i dugoročno održive zajednice. Iskusna u započinjanju i preispitivanju, filozofija simbolično, a pomalo i poetično, otvara ovaj prostor za njegov novi život kao mjesta promišljanja, kulture i dijaloga. Nadajmo se da će nakon Pjace od filozofa i drugi umjetnički, kulturni, naučni i obrazovni programi teći naporedo sa procesom obnove ovog prostora i da će se stvarni život uhvatiti za zidove koji nas okružuju i primiti za temelje koji nas podržavaju, a koje se, makar sa ove filozofske strane, nikada nećemo plašiti da iznova dovedemo u pitanje,” ispričala je Petričević.
