Foto: Željko Šestović
Neke istorijske brojke koje ćemo pomenuti u ovom uvodu djeluju nestvarno, u pozitivnom smislu, naravno. Naš grad ove godine bilježi 142 godine od prve pozorišne predstave, 130 godina od početka proizvodnje piva, 128 godina štampe i novinarstva, ali i 113 od početka rada Nikšićke gimnazije. Ovo su neke od tradicija koje smo uspjeli da sačuvamo kroz vrijeme, a po kojima je naš grad poznat u svijetu. Nekada ni mi sami nijesmo svjesni kakvu kulturnu baštinu imamo. Imamo mnogo toga da sačuvamo i ostavimo našim potomcima, a čega se ne bi postidjeli ni mnogo veći i poznatiji gradovi.
Nikšić, kao drugi po veličini grad u Crnoj Gori, ima izuzetno značajnu ulogu u očuvanju tradicije i identiteta države, kako kroz svoju bogatu istoriju, tako i kroz savremeni društveni i kulturni život. Njegov doprinos nije samo lokalnog karaktera, već predstavlja važan stub ukupnog crnogorskog nacionalnog bića.
Kroz istoriju, Nikšić je bio mjesto susreta različitih kultura i uticaja, ali je uprkos tome uspio da sačuva autentične vrijednosti crnogorskog naroda. Još u vrijeme Osmanskog carstva, kada je bio poznat kao Onogošt, ovaj grad je bio simbol otpora i borbe za slobodu.
Nakon oslobođenja u 19. vijeku, Nikšić doživljava snažan razvoj, pod vlašću Nikole I Petrovića-Njegoša dobija moderan urbanistički plan i postaje jedan od ključnih centara u regionu. Upravo tada se formiraju temelji savremenog identiteta grada, koji spaja tradicionalno i moderno.
Nikšić je kroz vrijeme bio rasadnik kulture, obrazovanja i umjetnosti. U njemu su djelovale i djeluju brojne kulturne institucije koje su njegovale narodnu književnost, epsku poeziju, muzičku tradiciju i običaje. Očuvanje usmenog predanja, koje je od izuzetne važnosti za crnogorski identitet, posebno je njegovano u ovom kraju, a baštinili su ga decenijama poznati gradski listovi (novine).
Danas, Nikšić ima važnu ulogu u očuvanju tradicije kroz brojne manifestacije i kulturne događaje. Titula Evropske prijestonice kulture 2030. samo je kruna svega onoga što je vkekovima učinjeno u polju kulture našeg grada. Tome su doprinosili i brojni pisci, pjesnici, glumci, slikari, muzičari,sportisti, toliko mnogobrojni da bi bilo nezahvalno nekoga posebno izdvojiti.
Nikšić je danas grad festivala, koji, iako savremenog karaktera, okupljaju ljude iz cijelog regiona i doprinose očuvanju kulturnog identiteta kroz muziku i zajedništvo.
Obrazovne institucije i kulturni centri danas dodatno doprinose ovom procesu kroz različite programe i aktivnosti.
Ne smije se zanemariti ni uloga Nikšića kao industrijskog centra, koji je kroz razvoj fabrike poput Željezara Nikšić, ali i mnogih drugih , oblikovao radnički identitet i duh solidarnosti među stanovništvom. Taj spoj tradicionalnih i modernih vrijednosti čini Nikšić posebnim i autentičnim dijelom Crne Gore.
U savremenom dobu, suočen sa izazovima globalizacije, Nikšić uspijeva da očuva svoj identitet kroz balans između očuvanja tradicije i prihvatanja modernih tokova. Upravo ta sposobnost prilagođavanja, bez gubitka sopstvenih korijena, čini ga jednim od ključnih čuvara crnogorske tradicije.
Zaključno, Nikšić nije samo geografski prostor, već simbol trajanja i kontinuiteta crnogorskog identiteta. Njegova istorija, kultura i način života njegovih stanovnika svjedoče o snazi tradicije koja se prenosi kroz generacije, čuvajući ono što je suštinski važno za jedan narod.
Vladimir Šestović
