Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću prošle godine nije prijavljen nijedan vid napada na novinare/ke, rekao je državni tužilac Rajko Lopičić tokom konferencije o institucionalnoj zaštiti novinara i mogućnostima poboljšanja bezbjednosti medijskih radnika u Crnoj Gori, koju je organizovao Portal Onogošt.
Konferencija je održana u okviru projekta ’’Bezbjedni mediji – odgovorno društvo“, koji sprovodi Portal Onogošt.
Lopičić je tokom svog izlaganja apelovao na medijske radnike da podnose prijave kada smatraju da su povrijeđena njihova prava.
„U našem izvještaju stoji da mi nemamo u tužilaštvu nijedan novoformirani predmet u 2025. godini. Znači, treba da se podigne svijest svih vas u tom pravcu da se svaki napad prijavljuje, da se nijedna prijetnja, bilo ona digitalnim putem, bilo neposredno, bilo fizički, da se ne shvati olako, nego da jednostavno moraju ljudi ohrabre, da se to prijavljuje i da se po tome postupa’’, naveo je Lopičić.
Kako je istakao, sva državna tužilaštva u martu 2024. godine dobila su obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva u vezi postupanja kada su u pitanju napadi na novinare i imovinu medija.
„Određen je koordinator za praćenje krivičnih djela, odnosno formiranih predmeta povodom prijetnji nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija. U sklopu toga je koordinator odredio sve kontakt osobe za sva tužilaštva i to se kvartalno, polugodišnje i godišnje šalju izvještaji redovno za sva djela i šta se u predmetima uradilo i šta se postiglo“, dodao je Lopičič i naglasio da je akcenat tužilačkih aktivnosti u takvim slučajevima na identifikaciji učionica i hitnosti dodjele predmeta.
Posebno se osvrnuo na krivična djela i prekršaje prema novinarima koji se dešavaju u digitalnoj sferi – putem društvenih mreža, navodeći da se najveći broj napada odnosi na taj segment.
„Kad je učinilac iz Crne Gore, onda je već i policija verzirana za to, preko IP adresa se utvrdi ko je učinilac i lako se dođe do te faze da se procesuira da se podnese optužni predlog ili preko zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Uglavnom da se ide prema sudu i da se na neki način donese odluka u tom predmetu. Problemi nastaju kada treba da se zamolbenim putem ide, odnosno putem međunarodne pravne pomoći. Dosta država neće da dostavljaju podatke o IP adresama… I tu onda dolazi do zastoja. Nama su vezane ruke i onda, svi prepoznaju neuspjeh tužilaštva i ako mi sa svoje strane radimo sve da do toga ne dođe i da se to na neki način prevaziđe“, naveo je Lopičić.
Marijana Camović Veličković iz Sindikata medija Crne Gore rekla je da je važno prevenirati napade, kojih su tokom prošle godine zabilježili 33, a od toga 18 prema ženama.
„Osim što morate da budete mnogo proaktivniji, da zaštitite sebe, jasno govorite o svim slučajevima napada i pritisaka koji vam se dešavaju, svih izvora koji dolaze, ma koliko to neprijatno bilo u određenim situacijama.
Sindikat medija je cijelu prošlu godinu posvetio nečemu što smo nazvali mehanizam bezbjednosti novinara i novinarki. To je nešto što smo radili u nekoj kasnije fazi sa OEBS-om, pa i sa vrhovnim državnim tužilaštvom, sa Ministarstvom pravde, unutrašnjih poslova i Ministarstvom kulture i medija“, navela je Camović Veličković dodajući da je Vlade na posljednjoj sjednici donijela protokol o međuresorskoj saradnji koja bi trebalo da rezultira osnivanjem tijela koje će imati koordinatora za praćenje svih slučajeva napada na novinare.
Prema njenim riječima, mehanizam funkcioniše po holandskom modelu, gdje se većim dijelom finansira iz javnog novca, a manjim dijelom novcem samih medija.
„Suština mehanizma je da imamo kontakt osobu, kada se desi incident, kojoj se odmah prijavljuje, te da se zajedno radi na tome da se ide ka policiji i tužilaštvu, naravno ne miješajući se u posao ni policije, ni tužilaštva, ali jednostavno da se razmenjuju te informacije u mjeri mogućeg. Da novinari i novinarke kojima se desi incident odmah u tom trenutku znaju da imaju pravo i da imaju obezbijeđenu i psihološku pomoć i podršku, ali i pravnu pomoć, jer je to predviđeno tim protokolom, znači da se angažuje i psiholog i advokat koji su na raspolaganju 24 sata dnevno svim crnogorskim novinarima i novinarkama“, naglasila je ona.Tokom konferencije Dušan Babić, koordinator projekta, predstavio je Izvještaj o napadima na novinare tokom trajanja projekta u četiri opštine – Danilovgrad, Nikšić, Pljevlja i Cetinje.
„Zabilježili smo osam napada na novinare/ke, od kojih je samo jedan prijavljen policiji. Šest je vezano za digitalnu sferu, a dva se odnose na verbalne napade. Kada su u pitanju napadi u digitalnoj sferi, najveći broj je onih na društvenim mrežama gdje se putem komentara ili porukama pokušava ostvariti neki od ciljeva – zastrašivanje, cenzura, uticaj na izvještavanje… Takođe, u opštinama sa manjim brojem stanovnika, nijesu zabilježeni napadi ni tokom perioda koji nije obuhvaćen projektom, dok je istraživanje u Nikšiću i Pljevljima pokazalo više takvih primjera“, predstavio je podatke Babić.
Pred novinarima/kama, dodao je, više je izazova čije savladavanje vodi do ukupnog boljeg položaja.
„Povjerenje u nadležne institucije mora biti osnaženo, kako bi se povećao broj prijava, koje bi u krajnjem, u slučaju postojanja dokaza, dovele do presuda, a iste od odvraćanja činjenja krivičnih djela i prekršaja iz ove oblasti. Izazov je i veća kolegijalna solidarnost, kada se dogode napadi, bez obzira na sve razlike u medijskom izvještavanju. Takođe, redakcije bi morale da ustanove mehanizme podrške, uključujući psihološku posebno kada su mlade kolege izložene incidentima. Važno je i ne ignorisati prijetnje i uvrede na društvenim mrežama, što se pokazalo kao česta pojava.
Novinari vjeruju da je to dio svakodnevnog posla s kojim moraju da se suočavaju’’, naveo je on tokom događaja kojem su prisustvovali predstavnici medija, nevladinog sektora, tužilaštva i Osnovnog suda u Nikšiću.
Projekat „Bezbjedni mediji – odgovorno društvo“ finansira Evropska unija (EU) u okviru programa podrške ’’Safejournalists.net’’.
Izvor: onogost.me
