Bogatstvo prožimanja kultura Reviewed by Momizat on . BUGARSKO - CRNOGORSKE KULTURNE I DRUGE VEZE (III DIO) U Sofiji, Bugarska, povodom 70 godina osnivanja Instituta za književnost Bugarske akademije nauka (BAN) i BUGARSKO - CRNOGORSKE KULTURNE I DRUGE VEZE (III DIO) U Sofiji, Bugarska, povodom 70 godina osnivanja Instituta za književnost Bugarske akademije nauka (BAN) i Rating: 0
You Are Here: Home » Slajdovi » Bogatstvo prožimanja kultura

Bogatstvo prožimanja kultura

BUGARSKO – CRNOGORSKE KULTURNE I DRUGE VEZE (III DIO)

U Sofiji, Bugarska, povodom 70 godina osnivanja Instituta za književnost Bugarske akademije nauka (BAN) i predśedavanja Bugarske Savjetom EU, održan je međunarodni skup, na kome je među učesnicima iz15 zemalja bio i naš sugrađanin Dragan B. Perović. Od prošlog broja prenosićemo izvode iz rada prezentovanog na skupu i tekstove koje se bave pojedinim temama i ličnostima od značaja za bogate kulturno-istorijske veze Bugarske i Crne Gore.

Piše: Dragan B. Perović

Kao poseban, pozitivan primjer, istakao bih saradnju Državne agencije Arhivi iz Bugarske i Državnog arhiva Crne Gore(DACG), sa Cetinja. Oni su na pravi način animirali stručnu i laičku javnost za odnose dvije zemlje i podstakli interesovanje za aktuelna zbivanja. Organizovali su dvije izložbe. Prvo je, 2003. godine, na Cetinju i u Sofiji održana izložba pod nazivom „Crna Gora i Bugarska 1878-1918“, a 2009. godine na Cetinju, Sofiji i u Baru, predstavljena je izložba „Crna Gora i Bugarska na karti Evrope“. Zajedničkim radomDržavne agencije Arhivi iz Bugarske i Državnog arhiva Crne Gore objavljen je Zbornik dokumenata „Odnosi Crne Gore i Bugarske 1878-1913“, na bugarskom i crnogorskom jeziku, Sofija i Cetinje 2015. godine.

Crna Gora i Bugarska na karti  Evrope, DACG, Berlinski kongres

„Crna Gora i Bugarska na karti Evrope“, Berlinski kongres, DACG

Da pomenemo još, da sam u martu mjesecu ove godine, u svojoj TV seriji „Istjerivač mitova“, koja se emituje na TV Prva u Crnoj Gori, u trećoj epizodi, govorio o mitskom junaku vojvodi Momčilu. Mnogi ga smatraju našim ili srpskim nacionalnim junakom, ne znajući da je po svoj prilici Bugarin, tako da su gledaoci imali prilike da i o Bugarskoj nešto novo saznaju.

Da ne dužimo, ove primjere smo istakli da se vidi da se može dosta uraditi kada ima volje i želje. Važno je da se oslobodimo stereotipa i predrasuda. Savremeni način življenja i stalna užurbanost doveli su do otuđenja ljudi. Nema se ni strpljenja niti želje da se upoznaju drugi. Nametnuti su neki modeli i obrasci ponašanja koji su ipak strani našem temperamentu i pogledima na život.

Kako rekosmo do sada je u velikoj mjeri sve bilo prepušteno angažovanju pojedinih entuzijasta, koji održavaju neprekinutu nit bugarsko-crnogorske kulturne saradnje. Zato je sada potrebno da se institucije sa konkretnim projektima i prijedlozima više angažuju i iskoriste iskazanu želju za sveobuhvatnim radom na polju nauke i kulture.

Na osnovu toga koliko mi je značilo upoznavanje na licu mjesta i kontakt sa konkretnim ljudima prilikom prvog dolaska u Bugarsku, mogu slobodno reći da jedan od puteva jeste češća razmjena stručnjaka, neposredni dogovori i osmišljavanje projekata koji nas povezuju.

Crna Gora i Bugarska na karti  Evrope, DACG

Sa izložbe“Crna Gora i Bugarska na karti Evrope“, DACG

Dosta problema možda dolazi od sličnosti i podudarnosti naših jezika, pa se čini da se razumije što drugi govori. Često to odvede na stranputicu. Zabluda je da će se uz pomoć kompjutera i mehaničkih prevodilaca moći nadomjestiti rad kreativnih znalaca. Jeste da mašine izuzetno olakšavaju život, ali je suštinsko obrazovanje potrebno, da bi se znalo što se traži, da se analizira i zaključuje na pravi način. Ako toga nema nestaće poezije, i u knjigama i u odnosima. Bez nje, svijet bi bio mnogo suvoparaniji i siromašniji. Bogatstvo je u onim tananim nijansama koje su specifika svakog govornog područja. Mi smo bogati onoliko koliko se naše кulture preplijeću i prožimaju.

Da ne bude da samo teoretišemo, bićemo slobodni da predložimo neke male, konkretne korake na jačanju naših kulturno-obrazovnih veza. Ovlašćen sam od predstavnika Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, sa śedištem na Cetinju, da sa Institutom za književnost BAN razmotrimo načine i oblike saradnje – od studijskih pośeta, do razmjene stručnjaka i držanja kraćih kurseva jezika i književnosti i zajedničkih projekata. Bolje ići direktno, jer obično ambasade i političari imaju drugog posla i pretežno, kako sam rekao za naše političare, od lektire čitaju jedino kursnu listu.

Drugo đe bismo mogli, takođe pokušati zajedno, jeste na učešćima za konkurs za prevođenje djela. Upravo je pri Ministarstvu kulture Crne Gore u toku konkurs koji je objavila Evropska agencija za kulturu, obrazovanje i audio vizuelnu djelatnost (EACEA), za projekte književnog prevodilaštva u okviru programa Kreativna Evropa, potprogram Kultura. Rok je kratak, ali vrijedi skrenuti pažnju.Pretpostavljam da imate više iskustva i benefita od toga jer je Bugarska punopravna članica EU, tako da i tu možete pomoći da lakše i brže nađemo najbolja rješenja.

Posebno je teško sa prevođenjem i objavljivanjem poezije. Kao loš primjer, sа naše strane, navodim da mnogo, mnogo godina, ne uspijevamo da nađemo sredstva da objavimo dvojezično, na bugarskom i crnogorskom jeziku, poeziju Hrista Boteva u prijevodu pjesnika, akademika Sretena Perovića. Da se nadamo da ćemo možda naći neki modus da to djelo konačno bude predstavljeno čitaocima u Crnoj Gori.

Međutim, vjerujemo da ima mjesta za optimizam, ako osnovu za djelovanje nađemo u bogatim kulturno-istorijskim i drugim vezama koje Bugarska i Crna Gora imaju odavno. Nužno je da se okrenemo budućoj saradnji na osnovama koje su od davnih vremena postavili naši najumniji stvaraoci i djelatnici. Nekim djelima davali smo doprinos evropskoj kulturi i nema razloga da ono što su stvarali Pop Dukljanin, Vazov, Botev, vladika Vasilije, Njegoš, ne bude podstrek da unaprijedimo našu saradnju, na osnovama koje savremeni život zahtijeva.

Politika razdvaja, a kultura i stvaralaštvo zbližavaju narode. Zato smo dužni da bez obzira na prepreke nastojimo da jačamo svoje kulturne veze. Da iskoristim riječi uvažene gospođe Jovane Spasove Dikove, koja je u svom radu govorila o nekim problemima u vezi sa citiranjem u svjetskim časopisima za specifične oblasti i istraživanja, koja nemaju univerzalnu mjerljivost, pa da kažem da sam ja najbolji poznavalac bugarsko- crnogorskih veza na svijetu. Nadam se da to neće biti dugo nego će kroz saradnju doći mladi ljudi koji će preuzeti to mjesto.

About The Author

Number of Entries : 902

Leave a Comment

Scroll to top