You Are Here: Home » Istorija (Page 6)

Biljeg prošlosti na mapi sadašnjosti

Mezarja danas, i na njima pojedini nadgrobni spomenici ili obilježja, naročito u urbanim sredinama imaju i kulturno-istorijsku, spomeničku, estetsku i pejzažnu funkciju.      Nišan na bistričkom mezarju Prolaznost života je kroz sve istorijske epohe izazivala pažnju ljudi, pa je samim tim i smrt bila preokupacija kojoj se morala posvetiti odgovarajuća pažnja. Smrt je kao „zbilja života“ na mnogo m ...

Read more

Čovjek slobodne misli

U stogodišnjoj istoriji informisanja u Nikšiću, Stojan Cerović (1888 – 1943) zauzima  posebno čelno mjesto. Po struci profesor jugoslovenske književnosti i francuskog jezika. Cvijićev, Skerlićev i francuski đak, vrstan poznavalac unutrašnjih i međunarodnih političkih prilika svoga vremena. Stojan Cerović U stogodišnjoj istoriji informisanja u Nikšiću, Stojan Cerović (1888 – 1943) zauzima posebno čelno mjest ...

Read more

Oštrovački kamen

Nekoliko lijepih stabala bagrema raslo je i na Glavici Oštrovačkoj u Nikšiću, baš u neposrednoj blizini kuće Markovića, tamo gdje je nekada bila Avdi Ljucina kamena stolica, koja je dominirala na samom vrhu uzvišenja. Preći pragove minulih vjekova nije nimalo lako, ali je često nužno. Razmišljajući o životu i onom što ga čini, filozof Kjerkegor je jednom prilikom zapisao da se „život može razumjeti samo una ...

Read more

Dvostruko čudo Ostroških greda

Ovdje se ni čuda ne javljaju sama. Ona su vezana za dijela koja se pripisuju velikom svecu, Svetom Vasiliju Ostroškom, ali i samom manastiru u čijim se njedrima čuvaju svečeve mošti. Ni granate nijesu mogle nauditi ovom čudesnom zdanju. U vrletima Ostroških greda, koje se jugoistočno od Nikšića protežu Bjelopavlićkom ravnicom put Danilovgrada, smjestio se manastir Ostrog. Nazvan je po ovom kamenom masivu u ...

Read more

Svjedok veza sa turskim dvorom

Sadržina berata o kome je riječ, započinje carskim znakom – tugrom (monogramom) „Murat sin Ahmeta hana, uvijek pobjedioca“. Svako vrijeme ima svoju istinu kao što svaka noć ima svoju zoru, kao što svaki čovjek ima svoje lice. Među stvarima koje vrijeme donese ili ih ostavi na određenom mjestu, postoje i one na koje je potrebno ukazati više puta da bi njihova vrijednost bila potvrđena u svakom vremenu. Stoga ...

Read more

Carevim drumom, preko Carevog mosta

Izgradnja mosta trajala je punih pet godina. Upravo 20. Oktobra 1894. godine, kada ga je kralj Nikola zvanično dao na korišćenje, umro je ruski car Aleksandar III, koji je finansijski pomagao izgradnju kamenog ljepotana i po kojem su velelepnu građevinu i nazvali. „Do Nikšića se uvijek dolazilo iz tri pravca“, zapisao je negdje poznati pjesnik i boem, „dobri duh Nikšića“, Vitomir Vito Nikolić. Jedan pravac, ...

Read more

Živjelo se polako, prosto i patrijahalno…

Odmah po oslobođenju Nikšića od Turaka, 27. avgusta 1877. godine, u varoši su otvorene nekolike radnje i kafane. Petar Šobajić bilježi da je to bilo u turskim drvenim ćepencima i starim kućama u Krivoj čaršiji (današnja ulica Stojana Kovačevića), dugoj krivudavoj ulici koja se protezala kroz hercegovačku mahalu ispod tvrđave, od Mrkošnice do na kraj kasabe na sjeveru.... Problem tjeskobe u Krivoj čaršiji i ...

Read more

Kafanski život Anderve

U ovom broju otpočinjemo zanimljiv feljton kroz sjećanja na same početke kafanskog života u Nikšiću, još iz vremena kada je nosio ime Anderva (Anderba) i bio naselje ilirskog stanovništva, koje je bilo podignuto za putnike, prenoćište i smještaj karavana. Knjiga “Stare nikšićke kafane i hoteli” govori nam o ovim, pa i kasnijim vremenima nikšićkog života, o čemu ćemo vam u nastavcima pisati. Kafanski život u ...

Read more

Nikšić na starim razglednicama

Stare razglednice pored svoje osnovne namjene posjeduju i druge kvalitete koji se mogu razmatrati i biti interesantni sa više aspekata. Razglednica sama po sebi predstavlja značajan, autentičan i dokumentaran istorijski izvor. Ona predstavlja nerijetko i izvor o pojedinom događaju, arhitekturi, objektu, prostoru uopšte, zatim nošnji, običajima, ličnostima, itd. To je sve preporučuje kao originalno svjedočan ...

Read more

U ratu presahle radosti đetinstva

Rušilačka ratna oluja bijaše protutnjala. Diljem stare Juge se zapjevahu pobjedničke partizanske pjesme. Mi, vremešni Nikšićani, poodamkle dobi - (namjerni pleonazam) koji smo nadomak kraju osme decenije dan-danas se sjećam refrena jedne, rekli bismo, ratne elegije o mučkom i bjesomučnom bombardovanju Nikšića. Elem: "Prve bombe što su pale - Gimnaziju oburdale!" Tog aprilskog popodneva 1941., nas desetak uč ...

Read more
Scroll to top